Kako odabrati i postaviti plastenik u vrtu?

Kako odabrati plastenik, kako ga postaviti, urediti i održavati? To su neka od najčešćih pitanja koje ljudi imaju prije kupnje vlastitog plastenika, a u ovom vodiču pružit ćemo vam korisne informacije za lakše snalaženje.

Mnogi ljudi u Hrvatskoj sade svoje vrtove, no sezona njihova uređivanja nerijetko je kratka. Plastenici u posljednje vrijeme zato postaju sve popularniji načini uzgoja povrća na vlastitom posjedu.

Plastenik za vrt koristan je jer omogućuje ranu sjetvu, duži uzgoj te zaštitu biljaka od hladnoće, vjetra i kiše. Međutim, neki ga zaobilaze zbog neodlučnosti oko odabira prave konstrukcije i njezina postavljanja.  U nastavku stoga donosimo korake potrebne za odabir plastenika.

Kako odabrati plastenik?

Nakon što ste odlučili koje ćete kulture uzgajati u svojemu plasteniku, dolazi vrijeme za njegov odabir. Tri važna kriterija na koje treba obratiti pozornost pritom su veličina, pokrov te sama konstrukcija.

Veličina

Veličinu plastenika treba odrediti prema onome što želite uzgajati. Za presadnice je dovoljan i manji plastenik, dok za povrće poput rajčice, paprike i krastavaca treba više visine i prostora. Njegova veličina ovisi i o rezultatima; manji se plastenik brže zagrijava, ali isto tako se može i brže pregrijati. Veći volumen zraka podarit će nešto stabilniju temperaturu tijekom dana.

Prije kupnje važno je ucrtati gredice i prolaz na papir, kako bi točno znali koliko vam mjesta treba; time ćete izbjeći nenadane probleme s manjkom mjesta. Uz konkretan plan sadnje, sve ćete imati pripremljeno u startu.

Pokrov

Postoji nekoliko opcija za pokrov, a svaka se bira prema potrebama i mogućnostima.

PE folija je najpovoljnija i dobro raspršuje svjetlost. Ako se odlučite za nju, dobro je birati UV stabiliziranu foliju jer obična brzo postaje krhka. Također, računajte na to da će je s vremenom biti potrebno zamijeniti.

Polikarbonat je čvršća varijanta otpornija na udarce, što će vam jako dobro doći prilikom nemirnog vremena. Višestijene ploče bolje izoliraju od jednostrukih, pa su one dobra opcija ako planirate raniji početak sezone, ali i dulji završetak.

Staklo najbolje propušta svjetlost od svih opcija, no istovremeno je vrlo teško, lomljivo i traži čvrst temelj. Time se ne pokazuje kao praktično rješenje za većinu kućnih vrtova.

Konstrukcija i ventilacija

Okvir plastenika najčešće se sastoji od pocinčanog čelika ili aluminija. Potonji materijal je lagan i ne hrđa, a pocinčani čelik ističe se svojom krutošću i stabilnošću na vjetrovitim mjestima, tako da je dobro procijeniti na kakvom ćete terenu točno postaviti plastenik; gušće postavljeni nosači bolje podnose vjetar i težinu snijega.

Fotografija: gardenway.hr

Funkcionalni plastenik, naravno, ima vrata te barem jedan krovni ili bočni prozor koji su važni elementi za odvod i strujanje zraka. Kao što pokazuju odabrani plastenici na gardenway.hr, brojni modeli imaju ulaz s jedne, a neki i s obje strane.

Također, ako niste svaki dan u vrtu, automatski otvarači prozora (koji rade bez struje) mogli bi vam se pokazati kao koristan dodatak.

Postavljanje, uređivanje i zaštita plastenika

Kako postaviti plastenik?

Za lokaciju je najbolje odabrati najsunčaniji dio vrta, dalje od drveća i zgrada koje bi bacale sjenu. Prilikom postavljanja, dužu stranu okrenite u smjeru istok-zapad kako bi biljke dobivale više svjetla u hladnijem dijelu godine. Važno je pritom obratiti pozornost i na teren, koji mora biti ravan i ocjedit, a ljetno zalijevanje bit će vam lakše ako možete postaviti plastenik bliže izvoru vode.

Temelj može biti betonski, od drvenog okvira ili u obliku sidara u tlu. Betonski ili drveni okvir daje najveću stabilnost i otežava ulazak glodavaca, koji su mnogima među najvećim neprijateljima vrta. Plastenik svakako mora biti čvrsto pričvršćen uz pridržavanje uputa proizvođača.

Korisno je napomenuti i da kod polikarbonata treba paziti da UV zaštićena strana (koja je označena na zaštitnoj foliji) bude okrenuta prema van. Foliju je pritom najbolje postaviti za vrijeme toplog dana bez vjetra, jer nakon hlađenja ostaje dobro napeta.

Kako urediti plastenik?

Prije sadnje, važno je pripremiti tlo i znati točan raspored biljaka koje ćete nastaniti u vašem plasteniku. Tlo bi valjalo prekopati, ukloniti korov i umiješati kompost ili zreli stajski gnoj. Dobra alternativa mogu biti podignute gredice koje se brže zagrijavaju u proljeće.

Neka vam opcija ostane i staza od ploča ili šljunka. Ona višestruko olakšava situaciju, jer ostaje suha i čuva tlo u gredicama od gaženja.

Fotografija: gardenway.hr

Također, ako razmišljate o sadnji visokih biljaka, preporučuje se postaviti ih uz sjevernu stranu kako se ne bi zasjenjivale niže kulture. Obično se ističe kako je ispravno birati kulture sličnih potreba; primjerice, rajčice bolje uspijevaju u suhljem zraku, a krastavci vole više vlage.

Zalijevanje je ključ uspjeha vaših nasada; to valja činiti ujutro i izravno u tlo umjesto po lišću. Prozore otvarajte od jutra, prije nego što sunce jače zagrije plastenik. Termometar vam pritom može itekako pomoći, kako biste lakše procijenili kada treba prozračivati. Za ljetnih dana možete razmisliti i o mreži za sjenčanje, a za jakog vjetra prozore i vrata svakako treba zatvoriti.

Kako zaštititi plastenik?

U toplom i zaštićenom prostoru poput plastenika lakše se razmnožavaju bijela mušica, lisne uši i crveni pauk koji se češće javlja ljeti zbog toplog zraka. Kako bi se ranije otkrile bijele mušice, mnogi preporučuju korištenje žutih ljepljivih ploča, a kontinuirano pregledavanje listova pridonosi lakšem otkrivanju nametnika.

Redovito prozračivanje stoga je vrlo važno, ne samo zbog opasnosti od pregrijavanja, već i zbog zaštite od gljivične bolesti. Opet, u plasteniku ne smije biti previše vlažno, zbog razvoja plijesni i plamenjači. Biljke trebaju imati dovoljan razmak uz zalijevanje u tlo.

Također, plastenik mora biti dobro usidren kako ga jak vjetar, kojeg će svakako biti, ne bi oštetio ili odnio. Zato je nakon svake oluje dobro provjeriti spojeve kako biste se uvjerili da je sve na mjestu.

Najčešće pogreške i kako ih izbjeći

Pregrijavanje: zatvoren plastenik na suncu brzo postaje prevruć, a kod rajčice visoke temperature smanjuju zametanje plodova. Prozračujte od jutra, a ljeti koristite mrežu za sjenčanje.

Previše vlage: vlažan zrak pogoduje plijesnima i plamenjači. Zalijevajte ujutro u tlo i ostavite dovoljan razmak između biljaka.

Pogrešno okrenut polikarbonat: ploče postavljene UV zaštitom prema unutra brže žute i postaju krhke. Prije montaže provjerite oznake na zaštitnoj foliji.

Premalen plastenik: kupnja bez plana sadnje često završava nedostatkom prostora već u prvoj sezoni. Veličinu odredite prema kulturama koje želite uzgajati.

Isti usjev na istom mjestu: uzgoj iste kulture godinama na istom tlu iscrpljuje ga i povećava rizik od bolesti. Rajčica, paprika i patlidžan pripadaju istoj porodici, pa ih ne sadite jednu za drugom na isto mjesto, a tlo redovito obogaćujte kompostom.

Plastenik: Dio vrtne svakodnevice

Dobro odabran i pravilno postavljen plastenik ne traži toliko puno vremena, ali zato traži redovitost: jutarnje otvaranje prozora, zalijevanje i povremeni pregled biljaka brzo postanu dio dnevne rutine.

Vrt zauzvrat postaje koristan veći dio godine, od prvih proljetnih presadnica do jesenskih salata. Za mnoge je upravo taj ritam, uz svježe povrće iz vlastitog vrta, glavni razlog zašto se plastenik isplati.

Jesenski dani koji nam upravo dolaze stoga mogu poslužiti kao odličan trenutak za planiranje lokacije, pripremu terena i plan sadnje, kako bi plastenik bio spreman za prvu proljetnu sjetvu.