Pojmovi vezani uz menopauzu

Menopauza se definira kao posljednja menstruacija u životu žene, a ujedno predstavlja prelazak iz reproduktivnog u nereproduktivni period ženina života.

Klimakterij obuhvaća razdoblje perimenopauze i postmenopauze.

Perimenopauza je razdoblje prije menopauze (posljednje menstruacije u životu žene), a postmenopauza obuhvaća razdoblje od menopauze pa sve do kraja ženina života.

Kada počinje menopauza

Kako je nemoguće odrediti koja će menstruacija biti posljednja u ženinu životu, menopauza se određuje retrogradno, 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije. Dakle, da bi se menopauza mogla eksplicitno odrediti, treba proći 12 mjeseci bez pojave menstruacije. Prosječna dob kada nastupa menopauza je 51 godina, iako u tome ulogu igraju brojni individualni faktori.

Perimenopauza uglavnom započinje od 8 do 10 godina prije same menopauze.

Simptomi menopauze

U razdoblju menopauze drastično se smanjuje razina cirkulirajućih hormona iz skupine estrogena, što je temeljni uzrok pojava karakterističnih za simptome menopauze.

Kako estrogeni imaju brojne funkcije u organizmu žene – od odebljavanja i povećanja prokrvljenosti sluznice maternice nakon svake menstruacije, preko utjecaja na tjelesni metabolizam i gustoću kostiju do održavanja kože mekom i glatkom – smanjenje njihove razine tijekom klimakterija negativno utječe na kvalitetu ženina života. Javljaju se simptomi karakteristični za smanjenu razinu hormona estrogena, a ujedno ih smatramo i karakterističnim simptomima menopauze.

1. Valunzi i noćno znojenje

Valunzi predstavljaju iznenadne nalete vrućine koji u prosjeku traju do 5 minuta, iako u pojedinim slučajevima mogu trajati i do pola sata. Javlja se obilno znojenje, ubrzan rad srca i crvenilo. Smatra se jednim od najčešćih simptoma perimenopauze, ali i postmenopauze.

2. Genitourinarni sindrom

Genitourinarni sindrom obuhvaća simptome vezane uz dva organska sustava – spolni i mokraćni.

Od vaginalnih simptoma javlja se suhoća rodnice te svrbež i iritacija. Nerijetko spolni odnosi postaju bolni i neugodni. Suhoća rodnice i narušena vaginalna flora pridonose nastanjivanju patogenih mikroorganizama, što uzrokuje infekcije donjeg dijela mokraćnog sustava koje se manifestiraju kao peckanje prilikom mokrenja, neugoda te osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura.

3. Smanjenje libida

Smanjena razina cirkulirajućih estrogena također smanjuje libido. Jednako tako, smanjenju libida pridonosi i suhoća rodnice te osjećaj boli prilikom spolnog odnosa.

4. Poremećaji raspoloženja i depresivni simptomi

Velika fluktuacija u razini hormona utječe na raspoloženje te se povezuje i s pojavom depresivnih simptoma.

5. Problemi s pamćenjem

Brojne žene navode kako se u razdoblju klimakterija susreću s problemima pamćenja i otežanog prisjećanja te opisuju kako imaju osjećaj mozga u magli.

6. Osteoporoza

Smanjenje razine cirkulirajućih estrogena dugoročno dovodi do smanjenja gustoće kostiju, što dalje uzrokuje osteoporozu i sklonost prijelomima.

7. Struktura kože

Posljedica smanjene razine cirkulirajućih estrogena je stanjivanje kože koja postaje suša te manje elastična, što dalje uzrokuje pojavu bora.

Kako ublažiti simptome menopauze

Ublažavanje simptoma menopauze može se temeljiti na nefarmakološkim mjerama, primjeni različitih dodataka prehrani te farmakološkom pristupu. Cilj je simptome svesti na najmanju moguću razinu i time ujedno poboljšati kvalitetu ženina života.

Farmakološkim pristupom u rješavanju simptoma klimakterija nastoji se nadomjestiti hormone estrogena, čime se izbjegavaju simptomi koji proizlaze iz smanjene razine cirkulirajućih hormona.

1. Prehrana

Prehrana bi se trebala temeljiti na povećanom unosu voća, povrća i cjelovitih žitarica, dok se masti i jednostavni ugljikohidrati trebaju ograničiti. Pravilnom prehranom smanjuje se učestalost valunga, dok se ograničenim unosom masti i jednostavnih ugljikohidrata smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

2. Fizička aktivnost

Redovita fizička aktivnost i održavanje forme tijela smanjuju učestalost valunga, ali i preveniraju razvoj osteoporoze te kardiovaskularnih rizika.

3. Slojevito oblačenje i klimatizacija prostora

Slojevito oblačenje i klimatizacija prostora također može smanjiti učestalost pojave valunga te, prilikom njihove pojave, olakšava nošenje sa simptomima.

4. Izbjegavanje kofeina, toplih pića i ljute hrane

Kofein, topla pića i ljuta hrana pridonose pojavi valunga, stoga ih je preporučljivo izbjegavati. Osim toga, kofein djeluje kao stimulans pa se izbjegavanjem njegove konzumacije smanjuje problem nesanice. Obična se kava može zamijeniti beskofeinskom.

5. Prekid pušenja

Prekidom pušenja smanjuje se rizik od osteoporoze te kardiovaskularnih problema, ali i od učestale pojave valunga.

Dodaci prehrani koji pomažu pri ublažavanju simptoma menopauze

Ublažavanje simptoma menopauze na prirodan način moguće je uzimanjem pripravaka i dodataka prehrani na biljnoj baz koji sadrže fitoestrogene ili druge spojeve koje pomažu ublažavanju simptoma menopauze.

Kemijski spojevi koji pomažu ublažavanju menopauze prirodnim putem

1. Fitoestrogeni

Fitoestrogeni su skupina spojeva biljnoga podrijetla koje karakterizira estrogeni učinak, iako vlastitom kemijskom strukturom nisu slični kemijskoj strukturi hormona estrogena. Unatoč tome što ne dijele istu strukturu, fitoestrogeni imaju sposobnost vezanja za ista ciljna mjesta (receptore) u organizmu kao i hormoni estrogena. Međutim, vlastitim vezanjem ostvaruju daleko slabiji estrogeni učinak od hormona estrogena.

Slabim estrogenim učinkom fitoestrogeni pridonose smanjenju simptoma koji nastaju kao posljedica smanjene razine cirkulirajućih estrogena, poput valunga. Primjer biljnih sirovina bogatih fitoestrogenima su crvena djetelina, soja, sjemenke lana, lucerna, sjemenke djeteline i sl. Primjena je kontraindicirana kod žena s rizikom od razvoja hormon ovisnih karcinoma, žena koje su preboljele ili trenutačno boluju od hormon ovisnih karcinoma.

Biljke i biljni pripravci koji pomažu ublažavanju menopauze na prirodan način

2. Maca

Maca prah dobiva se od korjenaste biljke podrijetlom iz Južne Amerike. Djeluje kao adaptogen – dodatak prehrani koji poboljšava odgovor organizma na razne stresore te pridonosi uravnoteženju organizma. Osim što može pridonijeti smanjenju valunga, također se pokazala kao sredstvo za jačanja libida.

3. Cimicifuga

Cimicifuga (cimicifuga ramosa) je biljna vrsta koja ostvaruje centralni učinak (djeluje na ciljne strukture u mozgu), a ne na način da se vezuje za estrogenske receptore. Europska agencija za lijekove (engl. European medicines agency, EMA) donijela je zaključak, temeljem dugotrajne primjene na području Europske unije, kako je cimicifuga indicirana za smanjenje menopauzalnih simtpoma, koji uključuju valunge i znojenje.