Kako se pripremiti za dobrovoljno darivanje krvi?

Proces dobrovoljnog darivanja krviProvjereno Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinuocijenjeno 5 (4)

Dobrovoljno davanje krvi kratkotrajan je i bezbolan proces kojim se spašava nečiji život. Proces dobrovoljnog davanja krvi traje do deset minuta, osoba daruje 450mL krvi, što čini manje od 13% ukupne krvi prosječne osobe. U Republici Hrvatskoj krv mogu darovati osobe dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65
godina (do 60 godina ako krv daruje prvi put).

1. Nemoj konzumirati alkohol

Na šanku kafića drveni znak zabranjuje alkohol

24 sata prije darivanja krvi nemoj konzumirati alkoholna pića.

2. Uzmi dovoljno tekućine

Mlada žena pije vodu prije dobrovoljnog darivanja krvi

Dan prije te nakon darivanja krvi potrebno je uzeti dovoljno tekućine. Najbolje je piti vodu ili prirodne sokove, a izbjegavati unos tekućina koje potiču mokrenje poput kave, zelenog čaja ili energetskih pića te drugih napitaka koja sadrže kofein.

3. Izbjegavaj masnu hranu

Prekrižena žena koja kreće zagristi hamburger

U danima prije darivanja krvi probaj prehranu bazirati na zdravim, prirodnim namirnicama sa smanjenim udjelom masti. Razlog tomu je nemogućnost upotrebe doze krvi koja ima lipemičnu (masnu) plazmu za liječenje bolesnika.

Lipemična krvna plazma izgleda mutno i bijele je boje umjesto da je prozirna i žute boje.

Također, na lipemičnim uzorcima krvi za testiranje nije moguće provesti
neophodna testiranja.

Koja hrana sadržava puno masti

Hrana koja sadrži puno masti su pržena jela, žumanjak od jaja, majoneza, slanina, kobasice, suhomesnati proizvodi, punomasno mlijeko, mliječni proizvodi (sir, vrhnje, maslac, mliječni namazi), kolači, čokolada, lisnato tijesto, grickalice i slično.

Koja hrana sadrži smanjeni udio masti

Hrana koja sadrži smanjeni udio masti ili sadrži zdrave masti su voće, povrće, riba, pileće i pureće bijelo meso (bez kože), tjestenina, kruh od integralnog brašna, riža, hrana pripremljena na lešo.

4. Konzumiraj hranu bogatu željezom

Soja, grašak, sir i druge namirnice bogate željezom

Kako bi mogao darovati krv, potrebno je u krvi imati dovoljnu količinu hemoglobina.

Za muškarce dovoljna količina hemoglobina u krvi iznosi 135 g/L , dok je kod žena 125 g/L.

Željezo se u organizam može unositi raznim dodacima prehrani, ali unos željeza putem hrane optimalan je za zdravlje.

Hrana koja je bogata željezom

Hrana Porcija Željezo (u mg)
Svinjska jetrica 75g 13.4
Dagnje 75g 5
Govedina 75g 2.4
Piletina 75g 0.9
Tuna 75g 1.2
Losos 75g 0.5
Sušena soja, skuhana 175ml 6.5
Leća, kuhana 175mL 4.9
Špinat, kuhani 175mL 3.4
Srednje vrdi ili tvrdi tofu 150g 2.4
Slanutak, konzervirani 175mL 2.2
Krumpir, pečen s korom 1 srednje veličine 1.9
Jaja 2 1.4
Pasirana rajčica 125mL 1.2

5. Prije darivanja krvi pojedi lagani obrok

Miješana salata u bijeloj zdjeli

Prije dolaska na dobrovoljno davanje krvi nemoj biti natašte, obavezno pojedi lagan i zdrav obrok.

Nastoji da obrok nije masan i da sadrži zdrave i cjelovite namirnice.

6. Na darivanje krvi dođi odmoran i naspavan

Mlada žena se budi prije dobrovoljnog darivanja krvi

Osim izbjegavanja većih fizičkih napora, pokušaj se dobro naspavati i odmoriti.

Ovime smanjuješ (i ovako male) mogućnosti za nastupanje neželjenih reakcija nakon darivanja krvi.

Najčešći uzroci za pojavu neželjenih reakcija su iscrpljenost i neispavanost.

7. Izbjegavaj fizičke napore nakon dobrovoljnog davanja krvi

Muškarac veže žnirance na tenisicama za trčanje

Jedan dan (24 sata) nakon darivanja krvi izbjegavaj veće fizičke napore, kako bi se organizam čim prije oporavio i uzimaj dosta tekućine.

Nemoj opterećivati ruku iz koje si darovao krv.

8. Ponesi osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu

Muška ruka drži putovnicu i kreće na dobrovoljno darivanje krvi

Kada pristupaš darivanju krvi pripremi osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu.

Uvjeti za dobrovoljno darivanje krvi

Osoba koja daruje krv mora zadovoljiti kriterije za darivanje krvi. Svrha kriterija je dvostruka:

  1. Uzimanje krvi ne smije imati štetnu posljedicu na zdravlje osobe koja daruje
  2. Darovana doza krvi mora biti sigurna i učinkovita.

Osim toga, darivatelj mora zadovoljiti druge uvjete za dobrovoljno darivanje krvi:

  • Darivatelj mora biti stariji od 18 godina i mlađi od 65 godina života. Starije osobe moraju zadovoljiti dodatne uvjete za darivanje krvi.
  • Osoba mora biti teža od 55 kilograma proporcionalno visini.
  • Tjelesna temperatura darivatelja mora biti do 37 stupnjeva
  • Sistolični krvni tlak treba biti između 100 i 180 mm Hg, a dijastolični između 60 i 110 mm Hg.
  • Muškarci moraju imati najmanje 135g/L hemoglobina u krvi dok žene moraju imati najmanje 125 g/L hemoglobina u krvi. Hemoglobin je tvar u crvenim krvnim zrncima koja omogućuje prijenos kisika kroz tijelo, a njegov sastavni dio je željezo.
  • Puls mora biti najmanje 50 otkucaja u minuti do najviše 100 otkucaja u minuti
  • Interval darivanja – muškarci mogu dati krv maksimalno 4 puta godišnje (svaka 3 mjeseca), dok žene krv mogu darivati najviše 3 puta godišnje (svaka 4 mjeseca).

Prava koja ostvaruju dobrovoljni davatelji krvi u republici Hrvatskoj

Dobrovoljni darivatelji krvi u Republici Hrvatskoj uživaju i određen povlastice za svoje nesebično djelovanje, a neke od povlastica su:

  • Plaćeni dopust

Svaki dobrovoljni darivatelj krvi za dan darivanja krvi može dobiti plaćeni slobodan dan na poslu (čl. 86 st. 6 (NN 98/19) na snazi od 01.01.2020.).

  • Muškarci koji su krv darovali više od 35 puta i žene koje su krv darovale više od 25 puta premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osigurava Republika Hrvatska

Dobrovoljni darivatelji krvi iz grada Zagreba ostvaruju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu za javni gradski prijevoz ako su darovali krv više od 30 puta za muškarce i ako su darovali krv više od 20 puta za žene.

Odricanje odgovornosti

Iako je ovaj članak pisao zdravstveni profesionalac i provjerio ga drugi neovisni zdravstveni djelatnik, članak ipak ne može poslužiti kao zamjena za medicinski savjet.

Članci na Tako.hr pisani su s najboljom namjerom kao pomoć pri ranom otkrivanju i identifikaciji zdravstvenih tegoba i kao takvi se trebaju komunicirati s liječnikom opće medicine ili specijalistom.

Prije uzimanja bilo kakvih lijekova, analgetika, antipiretika i sličnog, savjetuj se sa svojim liječnikom opće prakse.

Članak je zastario ili je nešto u članku potrebno ažurirati? Slobodno nam javi, a mi ćemo članak čim prije ažurirati.

Pošalji nam savjet
Savjeti i komentari

Imaš savjet ili želiš nešto reći?
Piši nam!

Povezani članci

Vrati se na vrh