Kako prepoznati i tretirati sunčanicu?

Mlada žena izmorena od jakog sunca

Sunčanica se javlja kao posljedica pregrijavanja organizma zbog produljenog izlaganja visokim temperaturama i boravka nezaštićene glave dulji period na suncu. Toplina djeluje na područje glave na način da dolazi do širenja krvnih žila, što uzrokuje oticanje moždanog tkiva.

Stanje može biti izuzetno ozbiljno, pogotovo ukoliko tjelesna temperatura prelazi 40 °C. Nekontrolirano stanje može dovesti do oštećenja mozga, bubrega, mišića, a u težim situacijama čak i smrti.

Sunčanica se najčešće javlja tijekom ljetnih mjeseci, no moguće je dobiti simptome i na izuzetno tople proljetne dane.

Kako prepoznati sunčanicu

Sunčanica se javlja za vrijeme ljetnih mjeseci prilikom duljeg nezaštićenog boravka na suncu. Dolazi do zagrijavanja područja glave, a samim time i do pojave karakterističnih simptoma sunčanice:

  • povišena tjelesna temperatura (iznad 40 °C mjereno rektalno)
  • vrtoglavica
  • smetenost
  • razdražljivost
  • crvenilo lica

Ukoliko se osoba ne skloni sa sunca, nastupaju i teži simptomi sunčanice:

  • zvonjenje u ušima
  • nejasan/neartikuliran govor
  • napadaji
  • ubrzani puls
  • brzo i plitko disanje
  • širenje zjenica
Jako, žarko sunce tijekom ljeta

Kako tretirati sunčanicu

Osobu koja boluje od sunčanice, treba momentalno skloniti sa sunca te ju smjestiti u hlad ili zatvoreni prostor. Također, potrebno je:

  • ukloniti višak odjeće
  • dati dovoljnu količinu tekućine (moguće koristiti i rehidracijske otopine koje je moguće bezreceptno kupiti u ljekarnama kako bi se nadomjestio gubitak elektrolita)
  • tijelo polijevati vodom sobne temperature kako bi se ohladilo (nikako nemoj koristiti hladnu vodu kako ne bi došlo do temperaturnog šoka)
  • postaviti hladan oblog na potiljak

Cilj je postići tjelesnu temperaturu ispod 38 °C. U slučaju težih simptoma, potrebno je momentalno zatražiti liječničku pomoć.

Nakon stavljanja situacije pod kontrolu, osoba nikako ne smije konzumirati napitke koji utječu na krvožilni sustav, poput alkohola i kave. Potrebno je davati dovoljne količine tekućine kako bi se nadomjestio njen gubitak i rehidrirao organizam.

Tko je posebno ugrožen od sunčanice

Sve skupine ljudi mogu dobiti sunčanicu ukoliko se kroz dulji vremenski period nezaštićeni izlažu suncu i borave na višim temperaturama. Međutim, postoje određene skupine ljudi kod kojih postoji veći rizik od zadobivanja sunčanice:

  • djeca i osobe starije životne dobi (starije od 65 godina) jer se teže nose s ekstremnim temperaturama
  • osobe na koje u terapiji imaju određene skupine lijekova (diuretici, vazokonstriktori, ß-blokatori i sl.)
  • osobe koje imaju probleme s funkcijom rada srca, pluća, visokim krvnim tlakom i osobe prekomjerne tjelesne mase
  • vojnici
  • fizički radnici
  • jedriličari

Pod rizičnim tipom ponašanja podrazumijeva se:

  • nošenje neprozračne tople odjeće
  • nenošenje zaštite za glavu (šeširi, kape i sl.)
  • boravak od 11 do 16 sati na direktnom suncu tijekom ljetnih mjeseci
  • nedostatan unos tekućine
  • konzumacija kave i alkohola
  • ekstremna fizička aktivnost pri visokim temperaturama

Kada se javiti liječniku u vezi sunčanice

Ukoliko osoba ima teže simptome sunčanice, potrebno je odmah kontaktirati hitnu pomoć. Teži simptomi sunčanice uključuju:

  • zvonjenje u ušima
  • nejasan/neartikuliran govor
  • napadaji
  • ubrzani puls
  • brzo i plitko disanje
  • širenje zjenica

Kod blažih simptoma, poželjno je kontaktirati nadležnog liječnika koji će, ovisno o kliničkoj slici pacijenta, odrediti daljnje korake.

Ako se kupaš na moru, temperaturu mora i UV indeks možeš naći na ovoj stranici.

Odricanje odgovornosti

Iako je ovaj članak pisao zdravstveni profesionalac i provjerio ga drugi zdravstveni djelatnik, članak ipak ne može poslužiti kao zamjena za medicinski savjet.

Članci na Tako.hr pisani su s najboljom namjerom kao pomoć pri ranom otkrivanju i identifikaciji zdravstvenih tegoba i kao takvi se trebaju komunicirati s liječnikom opće medicine ili specijalistom.

Prije uzimanja bilo kakvih lijekova, analgetika, antipiretika i sličnog, savjetuj se sa svojim liječnikom opće prakse.

Članak je zastario ili je nešto u članku potrebno ažurirati? Slobodno nam javi, a mi ćemo članak čim prije ažurirati.

Pošalji nam savjet
Savjeti i komentari

Imaš savjet ili želiš nešto reći?
Piši nam!

Povezani članci

Vrati se na vrh
Koristimo kolačiće

Korištenjem naše web stranice potvrđujete da prihvaćate našu upotrebu kolačića. Ovdje možete saznati više o tome kako ih koristimo.

Više o kolačićima.