Kako izračunati potrošnju goriva?
S rastom cijena naftnih derivata poput plina, benzina i dizela, izračun potrošnje goriva postaje sve bitnija stavka.
Zato ćemo mi ti mi pokazati kako možeš izračunati potrošnju svojeg vozila bez obzira na tip i vrstu goriva kojeg koristiš.
Smanjiti potrošnju goriva možeš lako i uz kvalitetne zimske gume zimi, ali i ljetne gume ljeti.
Potrošnja goriva se inače računa putem računala za izračun, ali ona nisu uvijek točna i nisu prisutna u svakom tipu vozila. Zato ćemo mi naučiti kako ju izračunati.
No, prvo moramo razumjeti što sve utječe na potrošnju kako bismo izračun mogli odraditi u kontroliranim uvjetima.
Što sve utječe na potrošnju?
Potrošnja ovisi o brojnim različitim uvjetima poput:
- Tlaka u gumama
- Vrste ceste (asfalt/makadam)
- Tipa ceste (gradska/međugradska/manje ili više zavoja)
- Uvjeta na cesti (kiša/snijeg)
- Sezone (zima/ljeto)
- Težina
Manji tlak u gumama povećava površinu kojom prijanja guma na cestu i time povećava trenje. To, naravno, ne znači da bi trebao namjerno povećavati tlak u gumama.
Tvoja sigurnost ovisi o tome tako da bi uvijek trebao koristiti tlak koji preporučuje proizvođač za različite uvjete (često se nalazi u knjižici s instrukcijama).
Vrsta ceste mijenja način na koji vozimo. Na asfaltu ćemo češće voziti u većoj brzini (zbog bolje kvalitete ceste), a na makadamu na manjim brzinama. Manje brzine, kao što znamo, nude više snage, ali manje brzine i time veću potrošnju goriva.
Tip ceste je isto veoma bitan. Međugradska vožnja se odvija većinom u višim brzinama, a kod gradske vožnje često stajemo i krećemo.
Pokretanje vozila je ono što troši najviše goriva i time gradska vožnja troši više. Također, ako imamo puno zavoja, češće ćemo smanjivati i povećavati brzinu.
Uvjeti na cesti također utječu na našu potrošnju zbog vožnje u manjim brzinama.
Sezona, odnosno godišnje doba utječe na nekoliko načina. Prvenstveno, utječe na način da je gustoća goriva drugačija na ljeto i zimu (te zbog toga će se zimi možda potrošnja povećati jer je gorivo gušće).
Drugo, utječe zbog prisutnosti vjetra koji pruža određeni otpor prilikom vožnje i time povećava potrošnju.
Treće, utječe zbog veličine rezervoara. Naime, razlika između -20 stupnjeva Celzijusa i +35 u volumenu rezervoara može biti i do litre (jer vrućina širi volumen objekata).
Četvrto, po korištenju klime i grijanja (koji povećavaju potrošnju).
Peto, ako se ne koriste kvalitetne zimske ili ljetne gume koje možete naći na linkovima, može doći do neidealnog prijanjanja za cestu i time povećanja potrošnje.
Težina također utječe na potrošnju jer kada imate još tri osobe (300 kg) u autu, to je još 300 kg koje motor mora pomjeriti s točke A do točke B. To će sve naravno utjecati na potrošnju.
Sad kada znamo što sve utječe na potrošnju goriva, moramo biti svjesni da ćemo morati odraditi izračun nekoliko puta pod istim uvjetima.
1. Zapiši prijeđeni broj kilometara
Na svom automobilu, lociraj mjesto (odometar) na kontrolnoj ploči gdje piše broj kilometara. Taj broj zapiši kako bi znao koliko smo kilometara prešli na kraju.
2. Natoči gorivo do vrha
Jednostavno, natoči gorivo u svoj rezervoar do vrha, odnosno do prvog “klika”. Bilo bi dobro da znaš koliko je velik spremnik u tvom automobilu radi točnijeg izračuna.
Informaciju možeš naći online ili u knjižici s instrukcijama (nekad i na čepu za spremnik).
3. Vozi automobil
Preporučili bismo ti da automobil voziš dok ne isprazniš točno pola rezervoara.
Ovo radimo jer senzor za rezervu nije laboratorijske kvalitete pa neće dati točan podatak o tome kada stvarno voziš na rezervi.
4. Opet natoči gorivo
Natoči gorivo na istoj pumpi do vrha, odnosno do klika opet. Ovo radimo da bismo kontrolirali za varijacije u kvaliteti između pumpi.
5. Podijeli količinu goriva s kilometražom
Količinu goriva s računa jednostavno podijeli s brojem kilometara, dobiveni rezultat pomnoži sa 100 i dobit ćeš otprilike točnu potrošnju.
Primjerice, prešao si 350 km s 28 litara.
28/350=0.08
0.08*100=8
Potrošili smo 8 litara po 100 kilometara. Da bi postupak bio što točniji, trebali bismo ga ponoviti nekoliko puta i onda izračunati prosjek. Tada smanjujemo mogućnost za statističke greške.
Još bolje bi bilo kada bismo koristili nekakvu Excel tablicu ili Google Sheet u koji bismo unosili podatke tokom cijele godine da znamo koliko trošimo u odnosu na sve faktore koje smo naveli.
Savjeti i komentari