Računalo (kompjuter)
Računalo je digitalni elektronički stroj koji se može programirati da automatski izvodi nizove aritmetičkih ili logičkih operacija (računanja).
Moderna računala mogu izvoditi skupove operacija poznatih i kao kompjuterski programi. Programi poznati i kao software omogućuju računalima obavljanje širokog spektra najrazličitijih zadataka zbog čega su računala brzo postala dijelom velikog dijela indsutrija i poslova.
Računalni sustav je cjelovito računalo koje uključuje:
- hardver
- operativni sustav (glavni softver)
- perifernu opremu potrebnu i korištenu za “potpuni” rad.
Izraz računalni sustav također se može odnositi na skupinu računala koja su povezana i funkcioniraju zajedno, kao što je računalna mreža ili računalni klaster.
Širok raspon industrijskih i potrošačkih proizvoda koristi računala kao upravljačke sustave. Ovdje su uključeni i jednostavni uređaji posebne namjene kao što su mikrovalne pećnice i daljinski upravljači, kao i tvornički uređaji poput industrijskih robota, kao i uređaji opće namjene poput osobnih računala i mobilnih uređaja poput pametnih telefona.
Računala pokreću internet koji povezuje milijarde drugih računala i povezuju korisnike diljem svijeta.
Prva računala i početak upotrebe računala
Prva računala bila su namijenjena samo za jednostavno računanje i najjednostavnije matematičke operacije. Jednostavni ručni instrumenti poput abakusa od davnina su pomagali ljudima u izračunima, a računala su ispočetka zamišljena da zamijene alate poput abakusa.
Rano u industrijskoj revoluciji, neki su mehanički uređaji napravljeni za automatizaciju dugih zamornih zadataka, kao što je vođenje uzoraka za tkalačke stanke. Sofisticiraniji električni strojevi radili su specijalizirane analogne izračune početkom 20. stoljeća što se može smatrati pretećom modernih računala. Nakon početnih verzija računala, ljudi su brzo shvatili da mogu koristiti računala za sve složenije zadatke i na taj si način olakšati svakodnevnicu.
Prvi digitalni elektronički računski strojevi razvijeni su tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon prvih poluvodičkih tranzistora kasnih 1940-ih slijedile su tehnologije MOSFET-a (MOS tranzistora) i monolitnog integriranog kruga (IC) na bazi silicija kasnih 1950-ih, što je dovelo do revolucije mikroprocesora i mikroračunala 1970-ih. Brzina, snaga i svestranost računala od tada su dramatično rasli, a broj tranzistora se brzo povećavao (kao što je predviđeno Mooreovim zakonom), što je dovelo do digitalne revolucije tijekom kasnog 20. do početka 21. stoljeća.
Moderno računalo
Moderno računalo sastoji se od najmanje jednog procesorskog elementa, obično središnje procesorske jedinice (CPU) u obliku mikroprocesora, zajedno s nekom vrstom računalne memorije, obično poluvodičkim memorijskim čipovima. Procesor izvodi aritmetičke i logičke operacije, a jedinica za sekvenciranje i upravljanje može promijeniti redoslijed operacija kao odgovor na pohranjene informacije.
Periferni uređaji uključuju ulazne uređaje (tipkovnica, miš, joystick, itd.), izlazne uređaje (monitor, printer, itd.) i ulazno/izlazne uređaje koji obavljaju obje funkcije (npr. zaslon osjetljiv na dodir). Periferni uređaji omogućuju dohvaćanje informacija iz vanjskog izvora i omogućuju spremanje i dohvaćanje rezultata operacija.